Puštena je u rad na Volujici blizu Bara, 3. avgusta 1904. god. Radila je na talasnoj dužini od 500 metara a imala domet od 200km. Korišćena je uglavnom za poštanske svrhe, pomorski saobraćaj i diplomatiju na Cetinju. Volujica je bila povezana sa stanicom San Cataldo u Bariju, a preko nje, sa zapadnom Evropom.

Ova freska koja se čuva u Manastiru Morača, Pablo Picaso je uvrstio u spisak remek dijela svjetske umjetnosti. Freska je iz 16-tog vijeka a predstavlja pobjedu nad takozvanim "plastičnim" stilom, koji je počeo još u 13-tom vijeku.

Crna Gora je bila prva zemlja u svijetu sa nacionalnom štamparskom kućom. Gospodar Zete, Đurađ Crnojević donio je štamparsku opremu iz Venecije 1493 godine, samo četrdeset godina nakon što je Gutenberg izumio moderne štamparske vještine. Tako je Obod na Cetinju dobio štampariju prije svih tadašnjih evropskih i svjetskih prestonica, sa izetkom Rima (1467), Pariza (1470) i Budima (1473). Samo godinu dana poslije otkrića Amerike (1493) na Cetinju je štampan “Oktoih”, remek djelo štamparstva i prva štampana knjiga na Balkanu.

Početak skijanja u Crnoj Gori vezuje se za Fridrih Angela, koji je još davne 1893. godine, došavši iz Norveške, obučavao Crnogorce skijanju. Tada, skijanje je bilo namjenjeno lakšem kretanju u ratnim uslovima, dok je danas to sport koji privlači i razvija zimski turizam u Crnoj Gori.

FaLang translation system by Faboba